Piše: Josip Perkušić, odvjetnik u Zagrebu
Patent je najpotpuniji oblik pravne zaštite tehničkog rješenja koji hrvatsko pravo poznaje. Postupak njegova stjecanja pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (DZIV) formalno je i sadržajno zahtjevniji nego kod drugih oblika zaštite, pa je unaprijed korisno znati koje uvjete izum mora ispunjavati, kako izgleda sama prijava i koji koraci slijede nakon njezina podnošenja. U nastavku dajemo praktičan prikaz tih pitanja.
Uvjeti patentibilnosti izuma
Patent se priznaje za izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i može se industrijski primijeniti. Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike, pri čemu se stanjem tehnike smatra sve što je prije dana podnošenja prijave učinjeno dostupnim javnosti pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način – uključujući i sadržaj ranije podnesenih prijava koje su objavljene tek na dan podnošenja ili nakon toga. Inventivna razina postoji ako rješenje za stručnu osobu iz odgovarajućeg područja na temelju stanja tehnike ne proizlazi na očigledan način, a industrijska primjenjivost postoji ako se predmet izuma može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući poljoprivredu.
Zakon posebno propisuje da se otkrića, znanstvene teorije, matematičke metode, estetske tvorevine, pravila i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili obavljanje poslova, prikazivanje informacija te računalni programi ne smatraju izumima – ali isključivo u mjeri u kojoj se prijava ili patent odnose na te predmete ili aktivnosti kao takve (per se), što u praksi ostavlja prostor za zaštitu tehničkih rješenja koja se takvim elementima koriste u širem tehničkom kontekstu.
Za izume iz područja biotehnologije vrijede posebna pravila: patentibilan je, primjerice, proizvod koji sadržava biološki materijal ili postupak kojim je takav materijal proizveden, prerađen ili upotrijebljen, kao i biološki materijal izoliran iz prirodnog okruženja ili proizveden tehničkim postupkom, čak i ako se prije nalazio u prirodi. S druge strane, jednostavno otkriće elementa ljudskog tijela, uključujući odsječak gena, nije patentibilno, dok element izoliran iz ljudskog tijela ili na drugi način proizveden tehničkim postupkom patentibilan biti može, pod uvjetom da je njegova industrijska primjenjivost otkrivena u prijavi.
Izumi koji su izuzeti od patentne zaštite
Od patentne zaštite izričito su izuzeti biljne sorte i životinjske pasmine, postupci za dobivanje biljaka ili životinja koji su u osnovi biološki (kao što su križanje ili selekcija), te biljke i životinje dobivene isključivo takvim postupcima – osim kada je riječ o mikrobiološkom ili drugom tehničkom postupku, odnosno proizvodu dobivenom putem takvog postupka. Također su izuzeti dijagnostički i kirurški postupci te postupci liječenja koji se primjenjuju izravno na ljudskom ili životinjskom tijelu, s tim da proizvodi, posebice tvari i smjese koje se u tim postupcima koriste, ostaju patentibilni.
Iz zaštite su nadalje izuzeti izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu, pri čemu se to ne odnosi automatski na sve što je zakonom zabranjeno, već je riječ o zasebnoj ocjeni. Zakon kao osobito osjetljive primjere navodi postupke kloniranja ljudskih bića, postupke modificiranja genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića, uporabu ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe te postupke modificiranja genetičkog identiteta životinja koji bi im vjerojatno uzrokovali patnju bez ikakve bitne medicinske koristi.
Nositelj prava i zastupanje pred Zavodom
Pravo na stjecanje patenta ima izumitelj – osoba koja je izum stvorila svojim stvaralačkim radom – ili njegov pravni sljednik, uključujući poslodavca kada mu na temelju zakona ili ugovora o radu pripada pravo na izum stvoren u okviru radnog odnosa. Ako je izum stvoren zajedničkim radom više izumitelja, pravo na zaštitu pripada im zajednički. Osoba koja je u stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć ne smatra se izumiteljem, a izumitelj ima pravo, ako to želi, ne biti naveden u prijavi, o čemu je potrebno Zavodu dostaviti pisanu izjavu najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja prijave.
Fizička ili pravna osoba koja nema prebivalište, odnosno stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko poslovno sjedište u Republici Hrvatskoj, u postupku pred DZIV-om mora imati ovlaštenog opunomoćenika. Iznimno, takva osoba može i sama, bez opunomoćenika, podnijeti prijavu, poduzimati radnje radi utvrđivanja dana podnošenja, podnositi prijepis prve prijave radi ostvarivanja prava prvenstva, plaćati pristojbe i naknade te primati obavijesti vezane za te radnje – uz obvezu da Zavodu dostavi adresu za primanje pismena na području Republike Hrvatske.
Sadržaj prijave patenta
Prijava patenta mora sadržavati zahtjev za priznanje patenta na propisanom obrascu, opis izuma, jedan ili više patentnih zahtjeva, crteže na koje se opis ili zahtjevi pozivaju (ako su potrebni) te sažetak. Za svaki izum podnosi se posebna prijava, osim kada je više izuma međusobno tako povezano da ostvaruju jedinstvenu izumiteljsku zamisao, u kojem se slučaju sve mogu obuhvatiti jednom prijavom.
Opis izuma mora izum otkriti dovoljno jasno i detaljno da ga stručna osoba iz odgovarajućeg područja može na temelju njega izvesti. U praksi se opis sastoji od sljedećih sastavnih dijelova:
– područje tehnike na koje se izum odnosi;
– tehnički problem za čije se rješenje traži zaštita patentom;
– prikaz i analiza poznatih rješenja istog problema, odnosno postojećeg stanja tehnike;
– otkrivanje biti izuma i njegovih prednosti u odnosu na stanje tehnike;
– kratak opis crteža, ako postoje;
– detaljan opis najmanje jednog načina izvođenja izuma, s pozivom na crteže i pripadajuće pozivne oznake;
– način industrijske primjene izuma.
Patentni zahtjevi određuju predmet za koji se zaštita traži i moraju biti jasni, sažeti i u cijelosti potkrijepljeni opisom izuma. Mogu biti nezavisni, koji sadržavaju nova i bitna obilježja izuma, i zavisni, koji dodatno specificiraju obilježja određena u nezavisnom ili drugom zavisnom zahtjevu. Sažetak služi isključivo tehničkom informiranju, ne smije prelaziti okvire potrebne za taj cilj i ne može se koristiti za tumačenje opsega zaštite. Ako izum uključuje biološki materijal koji nije dostupan javnosti, potrebno je uzorak pohraniti u ovlaštenoj instituciji za pohranu mikroorganizama najkasnije na dan podnošenja prijave te u prijavi navesti naziv te institucije i broj pod kojim je materijal zaveden.
Popunjavanje obrasca P-1 i prilozi uz prijavu
Zahtjev za priznanje patenta podnosi se na obrascu P-1, koji je sastavni dio Pravilnika o patentu. Obrazac sadržava, među ostalim, izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, naziv izuma koji jasno i sažeto izražava njegovu bit (bez komercijalnih naziva, žigova ili kratica), podatke o podnositelju prijave i izumitelju, podatke o opunomoćeniku ako postoji, izjavu o pravu prvenstva ako se poziva na raniju prijavu, naznaku o eventualnom izlaganju izuma na međunarodnoj izložbi, naznaku o zahtjevu za izdvajanje iz prvobitne prijave te podatke o ostalim dijelovima prijave (broj stranica opisa, broj i stranice patentnih zahtjeva, broj crteža i stranica crteža). Ime i adresa podnositelja, izumitelja i opunomoćenika navode se prema jedinstvenom obrascu podataka: za fizičku osobu ime i prezime, ulica, kućni broj, poštanski broj, mjesto i država prebivališta, a za pravnu osobu tvrtka ili naziv i podaci o sjedištu.
Uz prijavu se, ovisno o konkretnom slučaju, prilaže dokaz o uplati upravne pristojbe i naknade troškova postupka (ili dokaz o osnovi za oslobođenje od plaćanja), punomoć za zastupanje ako se prijava podnosi putem opunomoćenika, izjava o zajedničkom predstavniku kada postoji više podnositelja, izjava izumitelja da ne želi biti naveden u prijavi, ovjereni prijepis prve ili ranijih prijava ako se zahtijeva pravo prvenstva, potvrda o izlaganju izuma na međunarodnoj izložbi, dokaz o pohrani uzorka živog biološkog materijala te popis nukleotidnih ili aminokiselinskih odsječaka, ako ih prijava otkriva. Prijava se može podnijeti neposredno, poštom ili elektroničkim putem uz korištenje kvalificiranog elektroničkog certifikata, čime se ostvaruje i umanjenje bazne upravne pristojbe za 50 posto.
Tijek postupka pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo
Nakon zaprimanja prijave DZIV najprije provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđivanje dana podnošenja (naznaka da se zahtijeva priznanje patenta, podaci o identitetu podnositelja te dio koji na prvi pogled izgleda kao opis izuma ili pozivanje na prethodno podnesenu prijavu). Slijedi formalno ispitivanje kojim se provjerava je li plaćena pristojba, je li podnesen prijevod na hrvatski jezik ako je prijava na stranom jeziku, zastupa li podnositelja opunomoćenik kada je to obvezno, je li naznačen izumitelj, sadržava li prijava sve propisane dijelove i priloge te je li zahtjev za priznanje prava prvenstva uredan.
Ako je prijava formalno uredna, DZIV poziva podnositelja da podnese zahtjev i plati pristojbu za izradu izvještaja o pretraživanju stanja tehnike, koji se izrađuje na temelju patentnih zahtjeva te opisa i crteža u mjeri u kojoj je to potrebno. Podnositelj može zatražiti i pisano mišljenje o patentibilnosti, kojim se, uz izvještaj o pretraživanju, ocjenjuje ispunjava li izum uvjete novosti, inventivne razine i industrijske primjenjivosti. Prijava se, u pravilu, objavljuje u službenom glasilu Zavoda po isteku 18 mjeseci od dana podnošenja odnosno od dana priznatog prvenstva, čime prijava postaje dostupna javnosti, a podnositelj stječe privremena prava na temelju kojih može zahtijevati naknadu štete od neovlaštenih korisnika izuma za razdoblje do priznanja patenta.
Nakon objave izvještaja o pretraživanju, podnositelj može u roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za potpuno ispitivanje uvjeta za priznanje patenta – zahtjev koji se, jednom podnesen, ne može povući. Potpunim ispitivanjem DZIV utvrđuje ispunjava li izum sve zakonske uvjete: da nije isključen iz zaštite, da je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma, da je nov, da ima inventivnu razinu i industrijsku primjenjivost, da je u prijavi dovoljno otkriven i da patentni zahtjevi ispunjavaju propisane uvjete. Ako se utvrde nedostaci, Zavod obavještava podnositelja i poziva ga da se očituje odnosno ispravi nedostatke u roku od dva do tri mjeseca. Ovisno o ishodu ispitivanja, DZIV donosi rješenje o priznanju patenta prema konačnom, po potrebi izmijenjenom sadržaju prijave, ili rješenje o odbijanju patenta ako uvjeti nisu ispunjeni.
Nakon što podnositelj plati naknadu troškova za tiskanje objave i izdavanje isprave, DZIV donosi rješenje o priznanju patenta, upisuje podatke u registar patenata i izdaje nositelju isprave o priznatom pravu te patentni spis. Podatak o priznanju objavljuje se u službenom glasilu Zavoda, čime nositelj stječe isključiva prava da drugima zabrani neovlašteno izrađivanje, nuđenje, stavljanje u promet, upotrebu, uvoz ili skladištenje proizvoda koji je predmet patenta, odnosno primjenu zaštićenog postupka.
Pravo prvenstva
Osoba koja je za isti izum već podnijela urednu prijavu u nekoj državi članici Pariške unije ili Svjetske trgovinske organizacije uživa, prilikom podnošenja prijave u Republici Hrvatskoj, pravo prvenstva u razdoblju od 12 mjeseci od dana podnošenja te prve prijave. Zahtjev za priznanje prava prvenstva podnosi se Zavodu najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnošenja prijave, uz naznaku broja i dana podnošenja prve prijave te države, odnosno organizacije kojoj je podnesena, a ovjereni prijepis prve prijave potrebno je dostaviti najkasnije u roku od 16 mjeseci od najranijeg zahtijevanog dana prvenstva. Priznavanjem prava prvenstva dan podnošenja prve prijave uzima se kao mjerodavan dan za ocjenu novosti i inventivne razine izuma.
Trajanje zaštite i održavanje patenta
Patent traje 20 godina računajući od dana podnošenja prijave, uz obvezu plaćanja godišnje naknade troškova za održavanje prava u vrijednosti počevši od treće godine trajanja prijave odnosno patenta. Ako naknada ne bude plaćena u propisanom roku, može se platiti u dodatnom roku od šest mjeseci uz dodatnu naknadu, a u protivnom pravo prestaje sljedećeg dana od dana isteka roka za plaćanje. Nositelj se prava može i odreći, u cijelosti ili djelomično, pisanom izjavom Zavodu, dok patent odnosno prijava prestaje i danom smrti fizičke osobe ili prestankom postojanja pravne osobe, osim ako pravo nije preneseno na nasljednike odnosno pravne sljednike.
Troškovi postupka
Okvirno, do priznanja patenta plaćaju se sljedeće naknade Zavodu: pristojba za formalno ispitivanje prijave i održavanje prava za prve dvije godine (koja se kod elektroničkog podnošenja prijave umanjuje za 50 posto), naknada za izradu izvještaja o pretraživanju stanja tehnike, naknada za potpuno ispitivanje uvjeta za priznanje patenta (koja je niža ako je prethodno izrađeno pisano mišljenje o patentibilnosti), naknada za objavu podatka o priznanju patenta te naknade za izdavanje patentnog spisa i isprave o priznatom patentu. Zbrojene, te osnovne naknade u pravilu iznose nekoliko stotina eura već u fazi do priznanja prava, ne uključujući godišnje naknade za održavanje patenta u sljedećim godinama njegova trajanja.
Zaključno razmatranje
Patent pruža najčvršću i najdugotrajniju pravnu zaštitu tehničkog rješenja, ali zahtijeva da izum od početka udovoljava strogim uvjetima novosti, inventivne razine i industrijske primjenjivosti, a sam postupak, zbog izvještaja o pretraživanju stanja tehnike i potpunog ispitivanja, traje dulje i uključuje više formalnih koraka nego druge vrste zaštite. Upravo zbog toga je već u fazi pripreme prijave – posebice pri sastavljanju opisa izuma i patentnih zahtjeva – presudno osigurati da dokumentacija bude potpuna i precizna, jer se sadržaj prijave koji je utvrđen danom podnošenja naknadno ne može širiti izvan onoga što je izvorno prijavljeno. Prije podnošenja prijave preporučuje se pravna analiza patentibilnosti izuma i izrada dokumentacije u skladu sa zahtjevima Zakona o patentu i Pravilnika o patentu.
Zagreb, 14. rujna 2026. godine