Piše: Josip Perkušić, odvjetnik u Zagrebu
Poduzetnici koji razvijaju novo tehničko rješenje – bilo da je riječ o proizvodu, uređaju ili sastavu – prije podnošenja prijave Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV) suočavaju se s pitanjem koji oblik zaštite najbolje odgovara njihovom izumu. Uz patent, hrvatsko pravo poznaje i uporabni model, znatno brži i jeftiniji put do formalne zaštite. U nastavku prikazujemo, korak po korak, kako izgleda postupak prijave uporabnog modela, koje su njegove prednosti i ograničenja u odnosu na patent te na što je potrebno obratiti pažnju kako bi prijava bila potpuna već pri prvom podnošenju.
Uporabni model u odnosu na patent – kratka usporedba
Uporabni model registrira se za izum čiji je predmet zaštite patentibilan u smislu Zakona o patentu, odnosno koji je nov, ima inventivnu razinu i može se industrijski primijeniti. Temeljna razlika u odnosu na patent leži u samom postupku: prije registracije uporabnog modela DZIV ne provodi ispitivanje novosti, inventivne razine i industrijske primjenjivosti izuma, već se ono, ako nositelj to zatraži, provodi tek naknadno. Zbog toga je postupak registracije uporabnog modela znatno brži, jednostavniji i jeftiniji, ali je pravna sigurnost stečenog prava, dok se ne provede potpuno ispitivanje, u pravilu manja nego kod patenta koji je od početka u cijelosti ispitan.
Uporabnim modelom, za razliku od patenta, može se zaštititi samo proizvod, a ne i tehnološki postupak. Iz zaštite uporabnim modelom izuzeti su, među ostalim, izumi iz područja biotehnologije te kemijske i farmaceutske tvari, kao i izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu. Prijava uporabnog modela može sadržavati najviše deset patentnih zahtjeva, a stečena zaštita traje najdulje deset godina od dana podnošenja prijave, dok patentna zaštita može trajati do 20 godina.
Korak 1 – Provjera je li izum prikladan za ovaj oblik zaštite
Prije pripreme dokumentacije potrebno je utvrditi udovoljava li izum uvjetima za registraciju uporabnog modela. U praksi se to najčešće svodi na tri pitanja: štiti li se konkretan proizvod (a ne postupak njegove izrade), ne spada li izum u jednu od kategorija koje su izričito izuzete od ove vrste zaštite (biotehnologija, kemijske ili farmaceutske tvari) i postoji li stvarna, dokaziva razlika u odnosu na postojeća rješenja na tržištu. Ako je odgovor na sva tri pitanja potvrdan, uporabni model je, u pravilu, brži i ekonomičniji put do zaštite nego patent. Ako izum uključuje i tehnološki postupak koji podnositelj želi zaštititi, primjerenije je od početka razmotriti patentnu prijavu, s mogućnošću da se dio zaštite naknadno svede na uporabni model.
Korak 2 – Priprema sadržaja prijave
Prijava uporabnog modela, slično kao i prijava patenta, mora sadržavati zahtjev za registraciju, opis izuma, jedan ili više patentnih zahtjeva, sažetak te, ako su potrebni radi razumijevanja izuma, crteže. Opis izuma trebao bi biti dovoljno jasan i detaljan da stručna osoba iz odgovarajućeg područja izum može izvesti na temelju njega, a u praksi se sastoji od sljedećih dijelova:
– područje tehnike na koje se izum odnosi;
– tehnički problem koji se rješenjem otklanja;
– prikaz postojećeg stanja tehnike i njegovih nedostataka;
– otkrivanje biti izuma i prednosti u odnosu na postojeća rješenja;
– kratak opis crteža, ako postoje;
– detaljan opis najmanje jednog načina izvođenja izuma, s pozivom na pozivne oznake na crtežima;
– način industrijske primjene izuma.
Patentni zahtjevi moraju jasno i sažeto odrediti predmet za koji se zaštita traži, pri čemu je dopušteno kombinirati jedan nezavisni zahtjev s više zavisnih zahtjeva koji dodatno preciziraju obilježja izuma – uz ograničenje da prijava uporabnog modela ukupno ne smije sadržavati više od deset takvih zahtjeva. Sažetak služi isključivo tehničkom informiranju i ne smije se koristiti za tumačenje opsega zaštite. Korisno je unaprijed pripremiti i fotografije, skice ili tehničke crteže proizvoda te podatke o tome je li i kada proizvod ili receptura već predstavljena trećim osobama, jer to izravno utječe na ocjenu novosti izuma u kasnijem postupku.
Korak 3 – Popunjavanje obrasca UM-1 i prilozi
Zahtjev za registraciju uporabnog modela podnosi se na obrascu UM-1, koji je sastavni dio Pravilnika o patentu. Pravilnik propisuje da se odredbe o sadržaju zahtjeva za priznanje patenta na odgovarajući način primjenjuju i na zahtjev za registraciju uporabnog modela, s tom razlikom da se umjesto obrasca P-1 koristi obrazac UM-1. Obrazac obuhvaća, među ostalim, naziv izuma, podatke o podnositelju prijave i izumitelju (uz mogućnost izjave da izumitelj ne želi biti naveden), podatke o eventualnom opunomoćeniku, izjavu o pravu prvenstva ako se poziva na raniju prijavu, naznaku o izlaganju izuma na međunarodnoj izložbi te kontrolnu listu koja služi provjeri jesu li svi obvezni dijelovi prijave (opis, patentni zahtjevi, sažetak, crteži) i prilozi uz nju stvarno priloženi.
Ime i adresa podnositelja, izumitelja i opunomoćenika navode se prema jedinstvenom obrascu podataka koji Pravilnik propisuje za sve podneske prema DZIV-u: za fizičku osobu ime i prezime, ulica, kućni broj, poštanski broj, mjesto i država prebivališta, a za pravnu osobu tvrtka ili naziv te podaci o sjedištu. Uz zahtjev je potrebno priložiti dokaz o uplati upravne pristojbe i naknade troškova postupka (ili zahtjev za oslobođenje od plaćanja), punomoć za zastupanje ako se prijava podnosi putem opunomoćenika, izjavu o zajedničkom predstavniku ako postoji više podnositelja te izjavu izumitelja da ne želi biti naveden u prijavi, ako je to slučaj. Podnositelj koji nema prebivalište, odnosno stvarno i djelatno poslovno sjedište u Republici Hrvatskoj, u postupku pred DZIV-om mora imati ovlaštenog opunomoćenika.
Prijava se može podnijeti neposredno, poštom ili elektroničkim putem. Elektroničko podnošenje zahtijeva kvalificirani elektronički certifikat, ali donosi i praktičnu prednost – bazna upravna pristojba za podnošenje prijave umanjuje se za 50 posto u odnosu na podnošenje u papirnom obliku, što uporabni model, koji je već sam po sebi jeftinija opcija, čini dodatno pristupačnim.
Korak 4 – Formalno ispitivanje prijave
Nakon podnošenja, DZIV najprije provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđivanje dana podnošenja prijave (postoji naznaka da se zahtijeva registracija, podaci o podnositelju te dio koji na prvi pogled izgleda kao opis izuma). Zatim slijedi formalno ispitivanje kojim se provjerava je li plaćena propisana pristojba, je li podnesen prijevod na hrvatski jezik ako je prijava sastavljena na stranom jeziku, zastupa li podnositelja ovlašteni opunomoćenik kada je to potrebno, je li naznačen izumitelj, sadržava li prijava sve propisane dijelove i priloge te je li predmet zaštite izum koji nije izuzet od ove vrste zaštite. Važno je naglasiti da se u ovoj fazi ne ispituju novost, inventivna razina i industrijska primjenjivost prijavljenog izuma – to je upravo ono što uporabni model razlikuje od patenta i čini ga bržim putem do formalne zaštite.
Ako DZIV utvrdi nedostatke, poziva podnositelja da ih otkloni u roku koji ne može biti kraći od dva niti dulji od tri mjeseca. Ako je prijava uredna, DZIV obavještava podnositelja o pravnim posljedicama registracije, dostavlja mu prijedlog konačnog sadržaja prijave i poziva ga da u roku od jednog mjeseca dade pisanu suglasnost na predloženi tekst ili zatraži pretvorbu prijave uporabnog modela u prijavu patenta. Prije donošenja rješenja o registraciji potrebno je platiti i naknadu troškova za tiskanje objave te izdavanje isprave i spisa uporabnog modela. Sama prijava uporabnog modela se, za razliku od prijave patenta, ne objavljuje – objavljuje se samo podatak o registriranom pravu, nakon donošenja rješenja.
Trajanje zaštite, naknadno potpuno ispitivanje i pretvorba u patent
Registrirani uporabni model traje najdulje deset godina računajući od dana podnošenja prijave, uz obvezu plaćanja godišnje naknade troškova za održavanje prava u vrijednosti počevši od treće godine. Zakon o patentu nositelju uporabnog modela daje mogućnost da najkasnije do isteka sedme godine trajanja zaštite zatraži potpuno ispitivanje predmeta zaštite – onog ispitivanja novosti, inventivne razine i industrijske primjenjivosti koje se pri samoj registraciji nije provodilo. Ako izum ispitivanje zadovolji, DZIV nositelju izdaje rješenje o priznanju patenta na temelju istog izuma; ako ne zadovolji, uporabni model se proglašava ništavim po službenoj dužnosti. Ovakav mehanizam u praksi omogućuje da se odluka o punoj, dugotrajnijoj patentnoj zaštiti donese kasnije, kada je poslovna vrijednost izuma i njegov tržišni potencijal jasnije poznat, a ne već u trenutku prve prijave.
Zakon dodatno predviđa i mogućnost izravne pretvorbe prijave uporabnog modela u prijavu patenta i obrnuto, o čemu DZIV donosi posebno rješenje – rok za takav zahtjev ovisi o fazi u kojoj se postupak nalazi. To poduzetnicima daje dodatnu fleksibilnost: prijava se može podnijeti kao uporabni model radi brzine i niže cijene, a naknadno, ako se za to pokaže interes, usmjeriti prema potpunoj patentnoj zaštiti.
Praktični pregled troškova postupka
Troškovi koje je potrebno platiti Zavodu za uporabni model osjetno su niži nego za patent. Okvirno, riječ je o pristojbi za formalno ispitivanje prijave i održavanje prava za prve dvije godine, naknadi za objavu podatka o registraciji te naknadama za izdavanje spisa i isprave o uporabnom modelu. Kod elektroničkog podnošenja prijave, zahvaljujući umanjenju bazne pristojbe za 50 posto, ukupan trošak postupka do registracije uporabnog modela u pravilu iznosi oko 200 EUR, dok je usporedivi trošak kod patenta, zbog dodatnih faza poput izvještaja o pretraživanju stanja tehnike i potpunog ispitivanja, znatno viši i može doseći nekoliko stotina eura već u fazi do priznanja prava.
Zaključno razmatranje
Uporabni model nije zamjena za patent, ali za jednostavnija tehnička rješenja, proizvode s kraćim tržišnim vijekom ili situacije u kojima je brzina zaštite važnija od maksimalne pravne sigurnosti, predstavlja izrazito praktičnu opciju. Ključ uspješne prijave leži u dobroj pripremi opisa izuma i patentnih zahtjeva već u prvom koraku, jer se sadržaj prijave koji je utvrđen danom podnošenja naknadno ne može širiti izvan onoga što je izvorno prijavljeno. Prije podnošenja prijave preporučuje se pravna provjera prikladnosti izuma za ovaj oblik zaštite te izrada dokumentacije u skladu sa zahtjevima Zakona o patentu i Pravilnika o patentu, čime se već u prvom koraku postupka smanjuje rizik od naknadnih zastoja i troškova.
Zagreb, 7. rujna 2026. godine